Ona je super žena. Ona ima plavu kratku kosu, nosi odoru nalik na onu od super žene (Wonder Woman), a u ruci nosi – USB laso. Ona je oficijelna junakinja ovogodišnje kampanje "Preuzmi kontrolu nad tehnologijom" unutar 16 dana aktivizma organizirane od strane One World platform for Southeast Europe (OWPSEE) i portala zenskaposla.ba. Upravo plakat sa njom je bio asocijacija nekim radnicima na ulazu u naše prostorije za komentar "a idete gore gdje se priča o nasilju, ženama?!"
U subotu, 30. novembra, OWPSEE je u svojim prostorijama u Sarajevu organizirao trening za IT djevojke i žene na temu Veza između Roda i Informaciono komunikacione tehnologije (IKT).
"Kako pomoći ženama i djevojkama da se ne plaše tehnolgije?" rekla je u svom uvodnom predstavljanju direktorica OWPSEE-a, Valentina Pellizzer, inače korisnica Linux operativnog sistema od 2005. godine. Ona kaže da je internet njena velika ljubav, te je dodala da je online prostor pun stereotipa i nasilja.
Pored direktorice Pellizzer, ovom treningu su prisustvovale i Amila Topčagić iz mostarskog OKC Abrašević, koordinatorica OWPSEE-a Aida Mahmutović, te IT stručnjakinje: Zineida Kulenović Bilandžić, Bojana Hidić, Minela Grabovica, Sanela Lulić, Albisa Čolak, Erna Herenda i Jelena Bašić.
Predstavljaući platformu za bilježenje slučajeva nasilja nad djevojkama i ženama kroz tehnologiju Mapiraj nasilje, Pellizzer je ukazivala na problematiku samog nasilja, tj. kako ga razumjeti, njegove vrsti, te zašto online nasilje treba mapirati."Online nasilje nije samo virutalno," kazala je ona, naglasivši svim ženama da ukoliko dobiju prijetnje putem online poruke, ili SMS-a da ne brišu te poruke, jer su to dokazi za nadležne institucije kojima se može prijaviti uznemiravanje, ili nasilje.
Po broju žena koje koje studiraju na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, odnosno BiH,"prednjačimo na Balkanu, rezultati su jednog istraživanja," pohvalila se Zineida Kulenović Bilandžić koja je završila ETF.
Bojana Hidić je na ovom treningu ukazala na problematiku vezanu za objavljivanje slika djece na društvenim mrežama. Pokušava svojim prijateljima/cama objasniti koliko su te fotografije ustvari – javne i dostupne.
Zanimljivo je da Minela Grabovica nema profil na društvenim mrežama. Zašto? To bi joj oduzimalo puno vremena. Nju zabrinjava činjenica da pojedinci/ke ne skrivaju osnovne informacije o sebi. "Treba raditi na podizanju svijesti kod korisnika/ca društvenih mreža," kazala je ona, navodeći diskusiju sa foruma gdje se polemisalo o tome kako je jednostavno doći do podataka gdje pojedinac/ka radi, odnosno stvarni slučaj kad je jedna žena bila izložena određenoj vrsti pritiska zbog svoje nepažnje i plasiranja, upravo, ličnih podataka o sebi.
"Facebook je super alat za promociju, ali sa racionalnim korištenjem," istakla je Sanela Lulić koja je završila Fakultet informacijski tehnologija, radi kao web dizajnerka i IT podrška u fondaciji Mozaik.
Albina Čolak ima otvoren profil na Facebook-u od samog nastanka ove društvene mreže. "Nisam imala nikakvih problema, jer ne prihvatam nepoznate ljude," kazala je ona.
"Žena ne treba kriti nasilje na internetu, jer je ono blisko nasilju u stvarnom životu," naglasila je Erna Herenda, dodavši da žene trebaju koristiti sredstva informisanja, ali uz određenu predostrožnost, te iskoristiti slobodu koju internet pruža.
Jelena Bašić je, kako je kazala, ovisnica o Facebook-u, smatra da bi žene trebale biti opreznije i informiranije šta trebaju postavljati na svoje profile. Ona, također, volontira na projektu energetske efikasnosti.
Amila Topčagić, jedna je od osnivačica portala zenskaposla.ba, radi u OKC Abrašević i bavi se problematikom sigurnosti i zaštite informacionih sistema. Topčagić, inače korisnica Linuxa, govorila je o predrasudama vezanim za žene i tehničke fakultete i pita se: "Zašto se žene u startu ograničavaju?"
Pitamo se kako ženama približiti tehnologiju, jer tehnologija nije prostor koji je namijenjen isključivo i samo muškarcima. Internet, jeste i treba da bude javni prostor svih nas.
