Aktuelne teme

Ekonomija, feminizam, internet

Gdje smo danas?

Kapitalizam je ekonomski sistem ili oblik proizvodnje. Sistem organizuje ljude koji proizvode i vrše distribuciju, ali je kapitalizam kao takav zasnovan na razmjeni vrijednosti, a ne na upotrebi vrijednosti. Kapitalizam karakteriše plaćeni rad i privatno vlasništvo nad sredstvima proizvodnje. Korporacije ili pojedinci_ke imaju kontrolu nad zemljištima, fabrikama, nekretninama i većim dijelom proizvodnog sistema. Kapital(izam) ima i online zadatak, a to je da u potpunosti kontrolira kako doživljavamo internet – od usmjeravanja naše online kupovine do prodaje naših podataka za oglašavanje, te od posjedovanja naših kreativnih rezultata do potpunog pomicanja radnih vještina i radnih odnosa.

Nema stajanja…

Proizvodnja dobara zasnovana je na tome za koliko vrijednosti mogu biti razmijenjene, umjesto na tome kolika im je upotrebna vrijednost kako bi zadovoljili potrebe ljudskih bića. Radnici_e ne dobivaju naknadu/ kompenzaciju za stvarnu vrijednost svoga rada, već na osnovu minimalnog standarda koji je potreban kako bi se održali na životu i dalje radili.1 Kada više ne možete raditi, vi ste neupotrebljivi za kapitalizam.

Sredstva proizvodnje su u vlasništvu pojedinca_ki ili korporacija koje žele stvoriti maksimalnu količinu profita u takmičarskom duhu prema drugim kompanijama. Kapitalizam pokreće tržišno natjecanje. Nema prostora za stagnaciju. Rad ima svoju cijenu u proizvodnji robe, baš kao što cijenu imaju i sirovi materijali. Stoga, cijena rada mora biti minimizirana, što spušta plate prema najnižem legalnom i praktičnom standardu. Zato je vlasništvo nad robljem, kao institucija koja omogućava i legitimizira nekompenzirani ljudski rad, bilo toliko rašireno i ekonomično u svijetu ekonomije sve do ukinuća robovlasništva. Neplaćeni rad je optimalan za kompetitivnu proizvodnju u tržišnoj razmjeni.2

..ali žene neka stanu

Patrijarhat i muška supremacija postojali su i prije razvoja kapitalizma i industrijalizacije. Međutim, danas milioni žena u svijetu i dalje nemaju ostvarena osnovna ekonomska prava.

Od vremena Pekinške konferencije pa do danas mnoga društva su ostvarila značajan napredak, posebno u promicanju zakonskih prava žena. Ipak, kako pokazuje izvještaj UN Women iz 2015 godine (Womens Progress 2015)3, u vremenu najvećeg svjetskog bogatstva milioni žena još uvijek rade na loše plaćenim, nekvalitetnim poslovima, pri čemu im se uskraćuje čak i osnovna zdravstvena zaštita i nemaju pristup čistoj vodi i zadovoljavajućoj kanalizaciji.

U svijetu samo polovina žena učestvuje u radnoj snazi u odnosu na tri četvrtine muškaraca.
Žene i dalje nose teret neplaćenog rada za njegu drugih, što je dodatno pojačano politikama štednje i rezanja budžetskih sredstava. Održivija ekonomija, pogodnija i za žene i za muškarce ne može nastati iz ovakvog sistema.

Izvještaj otkriva da su u svijetu žene plaćene u prosjeku 24% manje od muškaraca. Nejednakost je još veća u slučaju žena sa djecom – u južnoj Aziji razlika u plati između žena i muškaraca je 35% za žene s djecom (u odnosu na 14 posto kod žena bez djece). Niže stope učešća u radnoj snazi, razlike u plati po spolu i manji pristup penzijama dodaju velikom teretu koji žene snose zbog brige za druge. U Francuskoj i Švedskoj žene u svom životnom vijeku mogu očekivati da će zaraditi 31% manje od muškaraca, u Njemačkoj je taj procenat 49%, dok će prosječna žena u Turskoj u toku svog životnog vijeka zaraditi šokantnih 75% manje u odnosu na muškarca.

Žene su potisnute u ograničeni broj manje cijenjenih zanimanja. U domaćinstvima širom svijeta žene čine 83% pomoćnog osoblja, a skoro 50% njih nema pravo na minimalnu platu. Ako i uspiju na radnom mjestu žene se susreću s preprekama na koje ne nailaze njihove kolege. U EU, 75% žena na vodećim, te 61% žena u uslužnom sektoru iskusile su u svom životu neki oblik seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu.

Žene & (alternativna) ekonomija

Alternativna ekonomija je termin koji obilježava ekonomski model odvojen od konvencionalne ekonomske strukture koji svojim najvećim dijelom funkcionira neovisno o uslovima koji vladaju u tradicionalnom ekonomskom okruženju. Alternativna ekonomija je ekonomski krug u čijem opticaju kruži kako njena vlastita valuta, tako i ostala sredstva namjenjena obavljanju trgovanja.4 Uz postizanje visokog nivoa samodostatnosti, alternativna ekonomija za cilj ima i stvaranje širokih mogućnosti zapošljavanja, te osiguranje materijalnog i duhovnog blagostanja svih učesnika sistema. Alternativna ekonomija se kao realno gospodarstvo temelji na načelu održivosti.

“Alternativne ekonomije se velikim delom odnose na raspodelu dobara, što znači postavljanje pitanja ko kontroliše internet, prevoz, državne škole, pravosudni sistem, ljudski genom itd, kao i ko upravlja strukturama izvršne moći u različitim društvima. Korišćenje javnih dobara– kao što su putevi, prevoz, tržnice – kao i državne investicije koje pripadaju svima, u najvećem broju slučajeva se predstavljaju kao lična inicijativa, čime se prikriva strukturalna osnova kapitalističke hegemonije i eksproprijacije. Pravljenje takvog odnosa privatnog vlasništva nad javnom imovinom, što je nerazdvojni deo kapitalističke ekonomije, otvara pitanja odnosa neposredne moći: jer onaj koji kontroliše ekonomiju, u svojim rukama drži i moć nad društvom. Jedna šestina svetske populacije koja živi u bivšoj zapadnoj Evropi i u zapadnoj Americi, kontroliše gotovo osamdeset procenata ukupnih svetskih resursa. Ovo otvara put zastrašujućim odnosima gde mali broj ljudi kontroliše ogromne resurse bogatstva u okvirima globalne kapitalističke mašine, menjajući na taj način, pitanje moći pojedinca, u pitanja strukturne nejednakosti i oblik kapitalističkog privatnogvlasništva nad prirodnim resursima i bogatstvima. 5

Kapital(izam) ima i online zadatak, a to je da u potpunosti kontrolira kako doživljavamo internet – od usmjeravanja naše online kupovine do prodaje naših podataka za oglašavanje, te od posjedovanja naših kreativnih rezultata do potpunog pomicanja radnih vještina i radnih odnosa.

Feministički princip koji se odnosi na Alternativne ekonomije glasi:

Posvećene smo propitivanju kapitalističke logike koja gura tehnologiju ka daljnjoj privatizaciji, profitu i korporativnoj kontroli. Radimo na stvaranju alternativnih oblika ekonomske moći koja je zasnovana na načelima saradnje, solidarnosti, zajedničke svojine, ekološke održivosti i otvorenosti.

Iskorištavanje našeg rada u novim ekonomijama vrši se na jedan vrlo podmukao način. Korporacije koje vladaju ekonomijom, odnosno gospodarskim svijetom i čine sve kako bi smanjile plaćanje radnika_ca ili im ukinule neke beneficije poput zdravstvenog ili penzionog osiguranja. Poduzeća koja su usmjerena na podatke pretvaraju nas u „produsere“ društvenih medija. Ljudi bivaju poticani start up-ima kako bi shvatili internet kao poduzetništvo u kojem mogu zaraditi novac od pukog komuniciranja ljudi. Istodobno, imamo nevjerojatne mogućnosti za otpor i korištenje mreže za izgradnju kooperativnih gospodarstava temeljenih na slobodi , dijeljenju i suradnji.6

Da bismo se borili_e protiv globalnog kapitalizma alternativnim ekonomijama moramo izgraditi alternativna društva.

Južna Afrika: Ntinga Ntaba kaNdoda snažno ilustrira modele alternativnih gospodarstava kroz svoje zajedničke treninge na temu “Štednja, kreditiranje i investicijska inicijativa”. To omogućuje ruralnom pokretu u vlasništvu zajednice stvaranje samostalnog i samoupravnog mikrofinancijskog fonda koji će imati koristi od oko 300 žena.

O tome kako ekonomski sistem nije prilagođen ženama pokazuje i žrtva za njegu drugoga koju nepravedno podnose žene tamo gdje država ne obezbjeđuje potrebne resurse, a u takvoj situaciji nalaze se milijarde žena širom svijeta. Potrebne su nam politike koje će omogućiti i ženama i muškarcima da se brinu za svoje najmilije, a da se pri tom ne moraju odreći vlastite ekonomske sigurnosti i nezavisnosti. Makroekonomske politike mogu i trebaju podržati ostvarivanje ženskih prava, kroz stvaranje dinamičnih i stabilnih ekonomija, otvaranje dostojanstvenih radnih mjesta i mobiliziranje resursa za potrebe finansiranja ključnih javnih usluga. Vlade se ne trebaju oslanjati isključivo na stare pokazatelje poput rasta BDP-a i niske stope inflacije, već mjeriti uspjeh u pogledu ostvarivanja ljudskih prava.

African in the Diaspora: Exploring Other Options With Alternative Economies

African in the Diaspora: Exploring Other Options With Alternative Economies

Mnogi će reći kako je ovakva vrsta poslovanja, na ovaj ili onaj način, već odavno u upotrebi. Međutim, pojava mobilnih aplikacija i internetskih platformi pogodovala je njenoj većoj popularnosti, ali i potrošnji. Žene, upravo one koje ne mogu pristupiti tržištu jednako kao muškarci, koriste alternativnu ekonomiju, stvaraju, inovativne i konkurentne su zahvaljujući alternativnim ekonomijama. Ova ekonomska grana sasvim će se sigurno nastaviti razvijati samim razvojem tehnologije te rastom potražnje za inovativnim ekonomskim rješenjima jer, u krajnjoj liniji, olakšava život i čini ga jednostavnijim te pruža praktične usluge, nerijetko uz povoljniju cijenu.

Dokaz da alternativna ekonomija mijenja svijet je nova gospodarska struktura poznatija kao ekonomija dijeljenja- “sharing economy”. Jednostavnije rečeno; i ranije su postojale usluge koje su se trampile za robu ili roba koja se trampila za usluge. Danas, kada je sve dostupno u par klikova pojavile su se metode koje su objedinile nove, alternativne načine razmjene. Jedna takva priča je i priča o aplikaciji “Airbnb” gdje su dva studenta iznajmljivala svoje zračne madrace da bi platili stanarinu, a danas je to posao vrijedan 10 milijardi dolara. Ukoliko niste znali_e i “Uber” je priča o alternativnoj ekonomiji koji je nakon dolaska u susjednu Hrvatsku samo za dvije sedmice privukao 8000 korisnika_ca.

Naravno da uvijek postoje skeptici koji smatraju kako je ekonomija dijeljenja, zbog navodnoga nepovjerenja i apatije njenih sudionika, odnosno ljudi koji bi trebali razmjenjivati usluge, već proživjela svoj vrhunac te lagano krenula prema raspletu, vjerujemo da je tek na početku svog dugog puta.

Modeli alternativne ekonomije u regionu prepoznati su uglavnom u sferama korištenja interneta za razvijanje poslovnih ideja koje se zanisvaju na razmjeni i dijeljenju. Lokalne zajednice nerijetko organizuju bazare bez novca, zasnovane isključivo na trampi.

https://faktor.ba/vijest/buvljak-bez-novca-u-velikom-parku-peta-po-redu-razmjena-odjece-i-predmeta-foto-192116

Žene svoje proizvode i usluge nerijetko mijenjanju za ono što je njima potrebno preko društvenih mreža. Jedan takav primjer je i “Pretty women forum” koji je prvobitno nastao kako bi žene razmjenivale iskustva o upotrebi kozmetike, ali Forum je poprimio i humanitarni karakter gdje je jedan od načina prikupljanja sredstava taj da žene daruju svoje proizvode, a novac odlazi direktno na račun unesrećene/og. Osim humaniterne razmjene, žene ovdje mogu direktno trampiti svoje proizvode i usluge. Forum broji 65 000 članica (uglavnom su to sve žene) i tako velik auditorij pomogao je pokretanju biznisa članica koje su bile nesigurne u svoj proizvod i kojima je Forum poslužio kao fokus-grupa i izravni dodir sa stakeholderima.

Izvještaj UN (Women Progress 2015) detaljno analizira kako bi izgledala ekonomija koja bi bila istinski pristupačna za žene te kako bi od toga svi imali koristi. Izvještaj tvrdi da bi alternativni ekonomski program koji predstavlja stvorio ne samo pravednija društva, već i nove sektore zapošljavanja, na primjer u ekonomiji brige o drugima.

Slobodni i otvoreni izvorni kod

Neizbježno je u današnjem, modernom dobu kojeg sve više okupiraju alternativni modeli ekonomije, pomenuti i otvoreni izvorni kod. Softver otvorenog koda (engleski: Open-source software) odnosi se na softver čiji je izvorni kod dostupan unutar “open source” license svim korisnici_ama koji_e mogu mijenjati, prepravljati i poboljšavati njegov sadržaj. To znači da uz ‘open source’ programe dolazi i čitav izvorni kod u nekom programskom jeziku, pa se može mijenjati i sam program. Open source softver možete prilagođavati vašim željama i potrebama ukoliko to želite i znate. 1 Prema filozofiji otvorenog koda svako ko je tome vičan može slobodno prilagođavati softver dokle god se obaveže da će tako modifikovanu aplikaciju javnosti ponuditi pod istim slobodnim licencnim uslovima. Ovo nije slučaj sa plaćenim softverom. Na primjer Microsoftov Windows je operativni sistem koji se plaća ili bi se barem trebao plaćati jer mi u BiH uglavnom koristimo njegove krekirane i razbijene dijelove , a cijeli proizvod nema open source kod. S druge strane tu je Linux, open source kod proizvod i operativni sistem koji je manje zastupljen na našem području, ali i sa manjom tehničkom podrškom iako je besplatan. To je trenutno i najveći “problem” open source proizvoda- manjak tehničke podrške zbog slabe zastupljenosti. Tome se naročito raduju velike korporacije. Ali, prisjetimo se Internet explorera, pretraživača kojeg je sa scene, skoro u potpunosti, istisnuo open source pretraživač Mozilla Firefox. Da, skoro svaki puta kada izađe neki komercijalni, planetarno poznat proizvod IT tržišta on dobije konkurenciju entuzijasta open source koda.

Pokret otvorenog softvera većinom je podržan od strane velikog broja programera_ki, naučnika_ca i ostalih korisnika_ca koji_e zagovaraju neograničen pristup izvornom kodu nekog programa. Besplatni softver i otvoreni softver su slični ali ne isti pokreti, iako su osnovani sa sličnim namjerama. Zagovornici_e otvorenog softvera su mišljenja da je njihov način superiorni od zatvorenog softvera, te da su u mogućnosti zajedničkim i neograničenim radom napraviti program bolji nego kod zatvorenih projekata. Prema open source advokatima, oko 90% računarskih programera_ki se slaže s tim da se softver ne prodaje direktno, već da se softver osmišljava za druge namjene koje bi koristile samom korisniku_ci, uostalom vrijednost programa se mjeri po njegovoj korisnosti nego po tržišnoj cijeni i uspjehu. Prema zagovornicima open source softvera to je budućnost računarstva jer bi time ponudili svo znanje drugim postojećim i potencijalnim programerima. 2 (Floss i Foss)3.

Šta mislite, koje su to open source aplikacije koje su već instalirane na mobitelu kada ga kupite?

Feminizam i open source kod (FLOSS)

Besplatna i open source tehnologija znači transparentnost u kodu i funkciji usluga koje koristimo. Kao feministice, moramo poticati korištenje otvorenog koda u našim pokretima i aktivističkim prostorima – kao i pridonijeti izgradnji koda – kako bismo zaštitili naše podatke i komunikacije. Veliki brendovi uvjerili su nas da su one jedine sigurne i dobre opcije za e-mail, dizajn, obradu dokumenata ili organiziranje online. Ali, to jednostavno nije tačno. Tehnologiju treba osloboditi, učiniti pristupačnom, otvorenom i sigurnom- kao nešto što se podrazumijeva, a ne kao nešto što nam neko prodaje i uslovljava nas time. To su prioritetna područja našeg aktivizma kada je riječ o feminističkom principu koji se bavi open source tehnologijom.

Posvećene smo stvaranju tehnologija i eksperimentisanju s njima, uključujući i digitalnu sigurnost i bezbijednost, te korištenju alatki, platformi i softvera s otvorenim i slobodnim izvornim kodom (FLOSS). Promocija, dijeljenje i razmjena znanja o korištenju FLOSS-a centralni je element naše prakse.”

Posljednjih godina, uloga žena je porasla i feminizam je postao prepoznatljiv dio zajednice slobodnog i open source softvera (FLOSS). Ipak, ova promjena sa sobom nosi izazove, naročito kada je u pitanju suprostavljanje mizoginim kritičarima. Kao i uvijek, stereotipi su našli svoje mjesto i izazvali širenje mitova o feminizmu slobodnog i otvorenog koda.4

Floss feminizam nije samo prioritet žena. Iako muškarci žele ostati u pozadini, mnogi podržavaju Floss feminizam. Na primjer, kada je Inicijativa Ada5 tražila početno finansiranje, 52 od 87 pojedinačnih donatora imalo je muška imena, dok su ostali bili_e anonimni_e ili su donatori bile grupe.

A, znate li ko je Ada Lovelace? Isto pitanje smo postavile 2017. godine djevojčicama u BiH. Je li to Floss feminizam?

Uobičajena zabluda o Floss feministkinjama je i ta da su to outsajderi_ke. Upravo suprotno. Otvoren kod je važan za feministički pokret upravo zato što ga pojedinci_ke stvaraju i imaju izravan kontakt s njim, a u krajnjem slučaju dio su administrativnog tima. Nemaju sve feministkinje iste brige, ali ih, nažalost, imaju mnogo. Neke žele veću zaposlenost žena u Floss-u, neke žele veću prisutnost žena na konferencijama, a neke se bore sa mobingom na poslu ili na tim konferencijama. Ipak, to nije razlog da sve feminističke struje ne sarađuju zajedno, bilo da su radikalne ili umjerene njihove razlike će se vremenom otkriti. Ne govore svi feministi_kinje slobodnih softvera jednim glasom.

Razlog manjka žena u Floss-u nije zato što su muškarci pametniji, jer nisu. Nego zato što su mediji svijetu predstavili sliku o biološkim razlikama  muškarca i žene i ubijedili nas da su muškarci pametniji. Takve razlike još uvijek nisu utvrđene; biološki mozak muškarca i žene nema mnogo razlika. Slično je kao i sa izborom. Žene nisu izabrale da ne budu u Floss-u. Često se govori da imaju istu šansu kao i muškarci, ali se ne govori o tome koliko su obeshrabrivane i kako u stvarnosti izbor zapravo i ne postoji. Činjenica kako je jedan inkluzivni projekat kao što je Drupal6 , privukao više žena nego prosječni IT projekti govori u prilog tome koliko su žene zapravo zainteresovane kada je u pitanju Floss.

Mnogi dijele mišljenje da je feminizam nepotreban jer je Floss meritokracija. Dok su neke žene uspjele u slobodnom softveru vlastitim naporima, izvještaji o projektima koji su neprijateljski raspoloženi prema ženama su toliko brojni da se meritokracija otkriva kao više od ideala u slobodnom softveru nego dosljedne prakse. Često, žene se ne ocjenjuju u cijelosti na njihovom kodeksu, ali se njihovo učešće aktivno obeshrabruje.

Autorica: Erna Ključić (One World Platform)

Ovaj tekst je dio serije tekstova o Feminističkim principima interneta i finansiran je od strane APC (Association for Progressive Communication).

.sidebar .post-date, .sidebar #wp-calendar tbody { color: rgba(68, 68, 68, 0.7); } .site-footer { background: #373941; } .site-footer .widget-title { color: #cf4d35; } .site-footer, .site-footer .widget, .site-footer .widget li a, .site-footer .mks_author_widget h3 a, .site-footer .mks_author_widget h3, .site-footer .vce-search-form .vce-search-input, .site-footer .vce-search-form .vce-search-input:focus { color: #f9f9f9; } .site-footer .widget li a:hover, .site-footer .widget a, .site-info a { color: #cf4d35; } .site-footer .tagcloud a { border: 1px solid #cf4d35; } .site-footer .mks_author_link, .site-footer .mks_themeforest_widget .more, .site-footer button, .site-footer input[type="button"], .site-footer input[type="reset"], .site-footer input[type="submit"], .site-footer .vce-button, .site-footer .tagcloud a:hover { background-color: #cf4d35; } .site-footer #wp-calendar caption, .site-footer .recentcomments, .site-footer .post-date, .site-footer #wp-calendar tbody, .site-footer .site-info { color: rgba(249, 249, 249, 0.7); } .top-header, .top-nav-menu li .sub-menu { background: #3a3a3a; } .top-header, .top-header a { color: #ffffff; } .top-header .vce-search-form .vce-search-input, .top-header .vce-search-input:focus, .top-header .vce-search-submit { color: #ffffff; } .top-header .vce-search-form .vce-search-input::-webkit-input-placeholder { color: #ffffff; } .top-header .vce-search-form .vce-search-input:-moz-placeholder { color: #ffffff; } .top-header .vce-search-form .vce-search-input::-moz-placeholder { color: #ffffff; } .top-header .vce-search-form .vce-search-input:-ms-input-placeholder { color: #ffffff; } .header-1-wrapper { height: 150px; padding-top: 15px; } .header-2-wrapper, .header-3-wrapper { height: 150px; } .header-2-wrapper .site-branding, .header-3-wrapper .site-branding { top: 15px; left: 0px; } .site-title a, .site-title a:hover { color: #232323; } .site-description { color: #aaaaaa; } .main-header { background-color: #ffffff; } .header-bottom-wrapper { background: #fcfcfc; } .vce-header-ads { margin: 30px 0; } .header-3-wrapper .nav-menu>li>a { padding: 65px 15px; } .header-sticky, .sidr { background: rgba(252, 252, 252, 0.95); } .ie8 .header-sticky { background: #ffffff; } .main-navigation a, .nav-menu .vce-mega-menu>.sub-menu>li>a, .sidr li a, .vce-menu-parent { color: #4a4a4a; } .nav-menu>li:hover>a, .nav-menu>.current_page_item>a, .nav-menu>.current-menu-item>a, .nav-menu>.current-menu-ancestor>a, .main-navigation a.vce-item-selected, .main-navigation ul ul li:hover>a, .nav-menu ul .current-menu-item a, .nav-menu ul .current_page_item a, .vce-menu-parent:hover, .sidr li a:hover, .main-navigation li.current-menu-item.fa:before, .vce-responsive-nav { color: #cf4d35; } .nav-menu>li:hover>a, .nav-menu>.current_page_item>a, .nav-menu>.current-menu-item>a, .nav-menu>.current-menu-ancestor>a, .main-navigation a.vce-item-selected, .main-navigation ul ul, .header-sticky .nav-menu>.current_page_item:hover>a, .header-sticky .nav-menu>.current-menu-item:hover>a, .header-sticky .nav-menu>.current-menu-ancestor:hover>a, .header-sticky .main-navigation a.vce-item-selected:hover { background-color: #ffffff; } .search-header-wrap ul { border-top: 2px solid #cf4d35; } .vce-border-top .main-box-title { border-top: 2px solid #cf4d35; } .tagcloud a:hover, .sidebar .widget .mks_author_link, .sidebar .widget.mks_themeforest_widget .more, .site-footer .widget .mks_author_link, .site-footer .widget.mks_themeforest_widget .more, .vce-lay-g .entry-meta div, .vce-lay-g .fn, .vce-lay-g .fn a { color: #FFF; } .vce-featured-header .vce-featured-header-background { opacity: 0.5 } .vce-featured-grid .vce-featured-header-background, .vce-post-big .vce-post-img:after, .vce-post-slider .vce-post-img:after { opacity: 0.5 } .vce-featured-grid .owl-item:hover .vce-grid-text .vce-featured-header-background, .vce-post-big li:hover .vce-post-img:after, .vce-post-slider li:hover .vce-post-img:after { opacity: 0.8 } #back-top { background: #323232 } .sidr input[type=text] { background: rgba(74, 74, 74, 0.1); color: rgba(74, 74, 74, 0.5); } .meta-image:hover a img, .vce-lay-h .img-wrap:hover .meta-image>img, .img-wrp:hover img, .vce-gallery-big:hover img, .vce-gallery .gallery-item:hover img, .vce_posts_widget .vce-post-big li:hover img, .vce-featured-grid .owl-item:hover img, .vce-post-img:hover img, .mega-menu-img:hover img { -webkit-transform: scale(1.1); -moz-transform: scale(1.1); -o-transform: scale(1.1); -ms-transform: scale(1.1); transform: scale(1.1); }
Aktuelne teme

Ekonomija, feminizam, internet

Gdje smo danas?

Kapitalizam je ekonomski sistem ili oblik proizvodnje. Sistem organizuje ljude koji proizvode i vrše distribuciju, ali je kapitalizam kao takav zasnovan na razmjeni vrijednosti, a ne na upotrebi vrijednosti. Kapitalizam karakteriše plaćeni rad i privatno vlasništvo nad sredstvima proizvodnje. Korporacije ili pojedinci_ke imaju kontrolu nad zemljištima, fabrikama, nekretninama i većim dijelom proizvodnog sistema. Kapital(izam) ima i online zadatak, a to je da u potpunosti kontrolira kako doživljavamo internet – od usmjeravanja naše online kupovine do prodaje naših podataka za oglašavanje, te od posjedovanja naših kreativnih rezultata do potpunog pomicanja radnih vještina i radnih odnosa.

Nema stajanja…

Proizvodnja dobara zasnovana je na tome za koliko vrijednosti mogu biti razmijenjene, umjesto na tome kolika im je upotrebna vrijednost kako bi zadovoljili potrebe ljudskih bića. Radnici_e ne dobivaju naknadu/ kompenzaciju za stvarnu vrijednost svoga rada, već na osnovu minimalnog standarda koji je potreban kako bi se održali na životu i dalje radili.1 Kada više ne možete raditi, vi ste neupotrebljivi za kapitalizam.

Sredstva proizvodnje su u vlasništvu pojedinca_ki ili korporacija koje žele stvoriti maksimalnu količinu profita u takmičarskom duhu prema drugim kompanijama. Kapitalizam pokreće tržišno natjecanje. Nema prostora za stagnaciju. Rad ima svoju cijenu u proizvodnji robe, baš kao što cijenu imaju i sirovi materijali. Stoga, cijena rada mora biti minimizirana, što spušta plate prema najnižem legalnom i praktičnom standardu. Zato je vlasništvo nad robljem, kao institucija koja omogućava i legitimizira nekompenzirani ljudski rad, bilo toliko rašireno i ekonomično u svijetu ekonomije sve do ukinuća robovlasništva. Neplaćeni rad je optimalan za kompetitivnu proizvodnju u tržišnoj razmjeni.2

..ali žene neka stanu

Patrijarhat i muška supremacija postojali su i prije razvoja kapitalizma i industrijalizacije. Međutim, danas milioni žena u svijetu i dalje nemaju ostvarena osnovna ekonomska prava.

Od vremena Pekinške konferencije pa do danas mnoga društva su ostvarila značajan napredak, posebno u promicanju zakonskih prava žena. Ipak, kako pokazuje izvještaj UN Women iz 2015 godine (Womens Progress 2015)3, u vremenu najvećeg svjetskog bogatstva milioni žena još uvijek rade na loše plaćenim, nekvalitetnim poslovima, pri čemu im se uskraćuje čak i osnovna zdravstvena zaštita i nemaju pristup čistoj vodi i zadovoljavajućoj kanalizaciji.

U svijetu samo polovina žena učestvuje u radnoj snazi u odnosu na tri četvrtine muškaraca.
Žene i dalje nose teret neplaćenog rada za njegu drugih, što je dodatno pojačano politikama štednje i rezanja budžetskih sredstava. Održivija ekonomija, pogodnija i za žene i za muškarce ne može nastati iz ovakvog sistema.

Izvještaj otkriva da su u svijetu žene plaćene u prosjeku 24% manje od muškaraca. Nejednakost je još veća u slučaju žena sa djecom – u južnoj Aziji razlika u plati između žena i muškaraca je 35% za žene s djecom (u odnosu na 14 posto kod žena bez djece). Niže stope učešća u radnoj snazi, razlike u plati po spolu i manji pristup penzijama dodaju velikom teretu koji žene snose zbog brige za druge. U Francuskoj i Švedskoj žene u svom životnom vijeku mogu očekivati da će zaraditi 31% manje od muškaraca, u Njemačkoj je taj procenat 49%, dok će prosječna žena u Turskoj u toku svog životnog vijeka zaraditi šokantnih 75% manje u odnosu na muškarca.

Žene su potisnute u ograničeni broj manje cijenjenih zanimanja. U domaćinstvima širom svijeta žene čine 83% pomoćnog osoblja, a skoro 50% njih nema pravo na minimalnu platu. Ako i uspiju na radnom mjestu žene se susreću s preprekama na koje ne nailaze njihove kolege. U EU, 75% žena na vodećim, te 61% žena u uslužnom sektoru iskusile su u svom životu neki oblik seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu.

Žene & (alternativna) ekonomija

Alternativna ekonomija je termin koji obilježava ekonomski model odvojen od konvencionalne ekonomske strukture koji svojim najvećim dijelom funkcionira neovisno o uslovima koji vladaju u tradicionalnom ekonomskom okruženju. Alternativna ekonomija je ekonomski krug u čijem opticaju kruži kako njena vlastita valuta, tako i ostala sredstva namjenjena obavljanju trgovanja.4 Uz postizanje visokog nivoa samodostatnosti, alternativna ekonomija za cilj ima i stvaranje širokih mogućnosti zapošljavanja, te osiguranje materijalnog i duhovnog blagostanja svih učesnika sistema. Alternativna ekonomija se kao realno gospodarstvo temelji na načelu održivosti.

“Alternativne ekonomije se velikim delom odnose na raspodelu dobara, što znači postavljanje pitanja ko kontroliše internet, prevoz, državne škole, pravosudni sistem, ljudski genom itd, kao i ko upravlja strukturama izvršne moći u različitim društvima. Korišćenje javnih dobara– kao što su putevi, prevoz, tržnice – kao i državne investicije koje pripadaju svima, u najvećem broju slučajeva se predstavljaju kao lična inicijativa, čime se prikriva strukturalna osnova kapitalističke hegemonije i eksproprijacije. Pravljenje takvog odnosa privatnog vlasništva nad javnom imovinom, što je nerazdvojni deo kapitalističke ekonomije, otvara pitanja odnosa neposredne moći: jer onaj koji kontroliše ekonomiju, u svojim rukama drži i moć nad društvom. Jedna šestina svetske populacije koja živi u bivšoj zapadnoj Evropi i u zapadnoj Americi, kontroliše gotovo osamdeset procenata ukupnih svetskih resursa. Ovo otvara put zastrašujućim odnosima gde mali broj ljudi kontroliše ogromne resurse bogatstva u okvirima globalne kapitalističke mašine, menjajući na taj način, pitanje moći pojedinca, u pitanja strukturne nejednakosti i oblik kapitalističkog privatnogvlasništva nad prirodnim resursima i bogatstvima. 5

Kapital(izam) ima i online zadatak, a to je da u potpunosti kontrolira kako doživljavamo internet – od usmjeravanja naše online kupovine do prodaje naših podataka za oglašavanje, te od posjedovanja naših kreativnih rezultata do potpunog pomicanja radnih vještina i radnih odnosa.

Feministički princip koji se odnosi na Alternativne ekonomije glasi:

Posvećene smo propitivanju kapitalističke logike koja gura tehnologiju ka daljnjoj privatizaciji, profitu i korporativnoj kontroli. Radimo na stvaranju alternativnih oblika ekonomske moći koja je zasnovana na načelima saradnje, solidarnosti, zajedničke svojine, ekološke održivosti i otvorenosti.

Iskorištavanje našeg rada u novim ekonomijama vrši se na jedan vrlo podmukao način. Korporacije koje vladaju ekonomijom, odnosno gospodarskim svijetom i čine sve kako bi smanjile plaćanje radnika_ca ili im ukinule neke beneficije poput zdravstvenog ili penzionog osiguranja. Poduzeća koja su usmjerena na podatke pretvaraju nas u „produsere“ društvenih medija. Ljudi bivaju poticani start up-ima kako bi shvatili internet kao poduzetništvo u kojem mogu zaraditi novac od pukog komuniciranja ljudi. Istodobno, imamo nevjerojatne mogućnosti za otpor i korištenje mreže za izgradnju kooperativnih gospodarstava temeljenih na slobodi , dijeljenju i suradnji.6

Da bismo se borili_e protiv globalnog kapitalizma alternativnim ekonomijama moramo izgraditi alternativna društva.

Južna Afrika: Ntinga Ntaba kaNdoda snažno ilustrira modele alternativnih gospodarstava kroz svoje zajedničke treninge na temu “Štednja, kreditiranje i investicijska inicijativa”. To omogućuje ruralnom pokretu u vlasništvu zajednice stvaranje samostalnog i samoupravnog mikrofinancijskog fonda koji će imati koristi od oko 300 žena.

O tome kako ekonomski sistem nije prilagođen ženama pokazuje i žrtva za njegu drugoga koju nepravedno podnose žene tamo gdje država ne obezbjeđuje potrebne resurse, a u takvoj situaciji nalaze se milijarde žena širom svijeta. Potrebne su nam politike koje će omogućiti i ženama i muškarcima da se brinu za svoje najmilije, a da se pri tom ne moraju odreći vlastite ekonomske sigurnosti i nezavisnosti. Makroekonomske politike mogu i trebaju podržati ostvarivanje ženskih prava, kroz stvaranje dinamičnih i stabilnih ekonomija, otvaranje dostojanstvenih radnih mjesta i mobiliziranje resursa za potrebe finansiranja ključnih javnih usluga. Vlade se ne trebaju oslanjati isključivo na stare pokazatelje poput rasta BDP-a i niske stope inflacije, već mjeriti uspjeh u pogledu ostvarivanja ljudskih prava.

African in the Diaspora: Exploring Other Options With Alternative Economies

African in the Diaspora: Exploring Other Options With Alternative Economies

Mnogi će reći kako je ovakva vrsta poslovanja, na ovaj ili onaj način, već odavno u upotrebi. Međutim, pojava mobilnih aplikacija i internetskih platformi pogodovala je njenoj većoj popularnosti, ali i potrošnji. Žene, upravo one koje ne mogu pristupiti tržištu jednako kao muškarci, koriste alternativnu ekonomiju, stvaraju, inovativne i konkurentne su zahvaljujući alternativnim ekonomijama. Ova ekonomska grana sasvim će se sigurno nastaviti razvijati samim razvojem tehnologije te rastom potražnje za inovativnim ekonomskim rješenjima jer, u krajnjoj liniji, olakšava život i čini ga jednostavnijim te pruža praktične usluge, nerijetko uz povoljniju cijenu.

Dokaz da alternativna ekonomija mijenja svijet je nova gospodarska struktura poznatija kao ekonomija dijeljenja- “sharing economy”. Jednostavnije rečeno; i ranije su postojale usluge koje su se trampile za robu ili roba koja se trampila za usluge. Danas, kada je sve dostupno u par klikova pojavile su se metode koje su objedinile nove, alternativne načine razmjene. Jedna takva priča je i priča o aplikaciji “Airbnb” gdje su dva studenta iznajmljivala svoje zračne madrace da bi platili stanarinu, a danas je to posao vrijedan 10 milijardi dolara. Ukoliko niste znali_e i “Uber” je priča o alternativnoj ekonomiji koji je nakon dolaska u susjednu Hrvatsku samo za dvije sedmice privukao 8000 korisnika_ca.

Naravno da uvijek postoje skeptici koji smatraju kako je ekonomija dijeljenja, zbog navodnoga nepovjerenja i apatije njenih sudionika, odnosno ljudi koji bi trebali razmjenjivati usluge, već proživjela svoj vrhunac te lagano krenula prema raspletu, vjerujemo da je tek na početku svog dugog puta.

Modeli alternativne ekonomije u regionu prepoznati su uglavnom u sferama korištenja interneta za razvijanje poslovnih ideja koje se zanisvaju na razmjeni i dijeljenju. Lokalne zajednice nerijetko organizuju bazare bez novca, zasnovane isključivo na trampi.

https://faktor.ba/vijest/buvljak-bez-novca-u-velikom-parku-peta-po-redu-razmjena-odjece-i-predmeta-foto-192116

Žene svoje proizvode i usluge nerijetko mijenjanju za ono što je njima potrebno preko društvenih mreža. Jedan takav primjer je i “Pretty women forum” koji je prvobitno nastao kako bi žene razmjenivale iskustva o upotrebi kozmetike, ali Forum je poprimio i humanitarni karakter gdje je jedan od načina prikupljanja sredstava taj da žene daruju svoje proizvode, a novac odlazi direktno na račun unesrećene/og. Osim humaniterne razmjene, žene ovdje mogu direktno trampiti svoje proizvode i usluge. Forum broji 65 000 članica (uglavnom su to sve žene) i tako velik auditorij pomogao je pokretanju biznisa članica koje su bile nesigurne u svoj proizvod i kojima je Forum poslužio kao fokus-grupa i izravni dodir sa stakeholderima.

Izvještaj UN (Women Progress 2015) detaljno analizira kako bi izgledala ekonomija koja bi bila istinski pristupačna za žene te kako bi od toga svi imali koristi. Izvještaj tvrdi da bi alternativni ekonomski program koji predstavlja stvorio ne samo pravednija društva, već i nove sektore zapošljavanja, na primjer u ekonomiji brige o drugima.

Slobodni i otvoreni izvorni kod

Neizbježno je u današnjem, modernom dobu kojeg sve više okupiraju alternativni modeli ekonomije, pomenuti i otvoreni izvorni kod. Softver otvorenog koda (engleski: Open-source software) odnosi se na softver čiji je izvorni kod dostupan unutar “open source” license svim korisnici_ama koji_e mogu mijenjati, prepravljati i poboljšavati njegov sadržaj. To znači da uz ‘open source’ programe dolazi i čitav izvorni kod u nekom programskom jeziku, pa se može mijenjati i sam program. Open source softver možete prilagođavati vašim željama i potrebama ukoliko to želite i znate. 1 Prema filozofiji otvorenog koda svako ko je tome vičan može slobodno prilagođavati softver dokle god se obaveže da će tako modifikovanu aplikaciju javnosti ponuditi pod istim slobodnim licencnim uslovima. Ovo nije slučaj sa plaćenim softverom. Na primjer Microsoftov Windows je operativni sistem koji se plaća ili bi se barem trebao plaćati jer mi u BiH uglavnom koristimo njegove krekirane i razbijene dijelove , a cijeli proizvod nema open source kod. S druge strane tu je Linux, open source kod proizvod i operativni sistem koji je manje zastupljen na našem području, ali i sa manjom tehničkom podrškom iako je besplatan. To je trenutno i najveći “problem” open source proizvoda- manjak tehničke podrške zbog slabe zastupljenosti. Tome se naročito raduju velike korporacije. Ali, prisjetimo se Internet explorera, pretraživača kojeg je sa scene, skoro u potpunosti, istisnuo open source pretraživač Mozilla Firefox. Da, skoro svaki puta kada izađe neki komercijalni, planetarno poznat proizvod IT tržišta on dobije konkurenciju entuzijasta open source koda.

Pokret otvorenog softvera većinom je podržan od strane velikog broja programera_ki, naučnika_ca i ostalih korisnika_ca koji_e zagovaraju neograničen pristup izvornom kodu nekog programa. Besplatni softver i otvoreni softver su slični ali ne isti pokreti, iako su osnovani sa sličnim namjerama. Zagovornici_e otvorenog softvera su mišljenja da je njihov način superiorni od zatvorenog softvera, te da su u mogućnosti zajedničkim i neograničenim radom napraviti program bolji nego kod zatvorenih projekata. Prema open source advokatima, oko 90% računarskih programera_ki se slaže s tim da se softver ne prodaje direktno, već da se softver osmišljava za druge namjene koje bi koristile samom korisniku_ci, uostalom vrijednost programa se mjeri po njegovoj korisnosti nego po tržišnoj cijeni i uspjehu. Prema zagovornicima open source softvera to je budućnost računarstva jer bi time ponudili svo znanje drugim postojećim i potencijalnim programerima. 2 (Floss i Foss)3.

Šta mislite, koje su to open source aplikacije koje su već instalirane na mobitelu kada ga kupite?

Feminizam i open source kod (FLOSS)

Besplatna i open source tehnologija znači transparentnost u kodu i funkciji usluga koje koristimo. Kao feministice, moramo poticati korištenje otvorenog koda u našim pokretima i aktivističkim prostorima – kao i pridonijeti izgradnji koda – kako bismo zaštitili naše podatke i komunikacije. Veliki brendovi uvjerili su nas da su one jedine sigurne i dobre opcije za e-mail, dizajn, obradu dokumenata ili organiziranje online. Ali, to jednostavno nije tačno. Tehnologiju treba osloboditi, učiniti pristupačnom, otvorenom i sigurnom- kao nešto što se podrazumijeva, a ne kao nešto što nam neko prodaje i uslovljava nas time. To su prioritetna područja našeg aktivizma kada je riječ o feminističkom principu koji se bavi open source tehnologijom.

Posvećene smo stvaranju tehnologija i eksperimentisanju s njima, uključujući i digitalnu sigurnost i bezbijednost, te korištenju alatki, platformi i softvera s otvorenim i slobodnim izvornim kodom (FLOSS). Promocija, dijeljenje i razmjena znanja o korištenju FLOSS-a centralni je element naše prakse.”

Posljednjih godina, uloga žena je porasla i feminizam je postao prepoznatljiv dio zajednice slobodnog i open source softvera (FLOSS). Ipak, ova promjena sa sobom nosi izazove, naročito kada je u pitanju suprostavljanje mizoginim kritičarima. Kao i uvijek, stereotipi su našli svoje mjesto i izazvali širenje mitova o feminizmu slobodnog i otvorenog koda.4

Floss feminizam nije samo prioritet žena. Iako muškarci žele ostati u pozadini, mnogi podržavaju Floss feminizam. Na primjer, kada je Inicijativa Ada5 tražila početno finansiranje, 52 od 87 pojedinačnih donatora imalo je muška imena, dok su ostali bili_e anonimni_e ili su donatori bile grupe.

A, znate li ko je Ada Lovelace? Isto pitanje smo postavile 2017. godine djevojčicama u BiH. Je li to Floss feminizam?

Uobičajena zabluda o Floss feministkinjama je i ta da su to outsajderi_ke. Upravo suprotno. Otvoren kod je važan za feministički pokret upravo zato što ga pojedinci_ke stvaraju i imaju izravan kontakt s njim, a u krajnjem slučaju dio su administrativnog tima. Nemaju sve feministkinje iste brige, ali ih, nažalost, imaju mnogo. Neke žele veću zaposlenost žena u Floss-u, neke žele veću prisutnost žena na konferencijama, a neke se bore sa mobingom na poslu ili na tim konferencijama. Ipak, to nije razlog da sve feminističke struje ne sarađuju zajedno, bilo da su radikalne ili umjerene njihove razlike će se vremenom otkriti. Ne govore svi feministi_kinje slobodnih softvera jednim glasom.

Razlog manjka žena u Floss-u nije zato što su muškarci pametniji, jer nisu. Nego zato što su mediji svijetu predstavili sliku o biološkim razlikama  muškarca i žene i ubijedili nas da su muškarci pametniji. Takve razlike još uvijek nisu utvrđene; biološki mozak muškarca i žene nema mnogo razlika. Slično je kao i sa izborom. Žene nisu izabrale da ne budu u Floss-u. Često se govori da imaju istu šansu kao i muškarci, ali se ne govori o tome koliko su obeshrabrivane i kako u stvarnosti izbor zapravo i ne postoji. Činjenica kako je jedan inkluzivni projekat kao što je Drupal6 , privukao više žena nego prosječni IT projekti govori u prilog tome koliko su žene zapravo zainteresovane kada je u pitanju Floss.

Mnogi dijele mišljenje da je feminizam nepotreban jer je Floss meritokracija. Dok su neke žene uspjele u slobodnom softveru vlastitim naporima, izvještaji o projektima koji su neprijateljski raspoloženi prema ženama su toliko brojni da se meritokracija otkriva kao više od ideala u slobodnom softveru nego dosljedne prakse. Često, žene se ne ocjenjuju u cijelosti na njihovom kodeksu, ali se njihovo učešće aktivno obeshrabruje.

Autorica: Erna Ključić (One World Platform)

Ovaj tekst je dio serije tekstova o Feminističkim principima interneta i finansiran je od strane APC (Association for Progressive Communication).